Pismo profesorice Maria Rita D'Orsogna Hrvatskom Ministarstvu Gospodarstva

Open Letter from Maria R. D’Orsogna, PhD to Croatia's Ministry of Economy (English version here)

Poštovani ministre Ivan Vrdoljak,
Poštovana predsjednice Uprave Hrvatske Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić,
Poštovani članovi hrvatske Vlade,

Nedavno smo saznali o prvoj dodjeli offshore koncesija diljem jadranske teritorijalnog mora države Hrvatske. Područje ponuđeno kompanijama iz sektora nafte i plina pokriva ukupno otprilike 37.000 četvornih kilometara podijeljenih u 29 blokova. Najmanje trideset međunarodnih naftnih/plinskih kompanija će biti uključeni u program masovnog bušenja koji će nepovratno promijeniti hrvatsku obalu desetljećima koja slijede. Plan predviđa petogodišnje razdoblje istraživanja, nakon čega slijedi dvadeset pet godina faze eksploatacije. A to će biti samo početak.

Vaše ministarstvo i vaša vlada čine se zabrinuti iskrišćenošću potencijala ugljikovodika Hrvatske, te su u posljednjih nekoliko godina nastojali olakšati ulaganja u sektor ugljikovodika promicanjem regulatorni i fiskalni okvir i usklađivanjem birokracije u korist naftnih i plinskih kompanija. A što je sa stanovnicima Hrvatske?

Pozivamo hrvatsku vladu da zaustavi sve aktivnosti bušenje u hrvatskom dijelu Jadrana. Po našem mišljenju, pretvaranje istočnog dijela Jadrana u masovno naftno polje bit će štetna i nesaglediva promjena temeljne suštine Hrvatske, osim što će se ugroziti zdravlje njezinog stanovništva, njezinog mora i njezinog razvijajućeg sektora turizma.

Doista, prisutnost naftne infrastrukture na moru - sa svojim naftnim bušotinama, cjevovoda do i od obale, kopnenim ili offshore rafinerijama, tankerima za skladištenje i/ili preradu, lukama - stvorila bi nepotrebne rizike i izložila područje zagađenju od curenja i izlijevanja koje se nikada ne mogu izbjeći, unatoč obećanjima naftaša o "visokim standardima zaštite okoliša".

Infrastruktura će biti jasno vidljiva od obale, koristit će se zagađujuće kemikalije, velike količine otpadnih voda i mulja iz bušotina morat će se prevoziti i tretirati na kopnu, ribolovne aktivnosti će biti ugrožene. Naftna i plinska infrastruktura uopće nije kompatibilana sa identitetom za koji se Hrvatska borila izgraditi tijekom godina: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Europe i svijeta dolaze za opuštanje i uživanje u njezinim netaknutim ljepotama. Nadalje, u prirodi je industrije nafte i plina da se nastoji širiti protokom vremena čim uspostavi prvo uporište, neizbježno je da će težiti postati veći i jači, te da će gutati halapljivo sve više i više zemlje i ljepote, dok sve to ne nestane.

Vrijeme da ih se zaustavi je upravo sada.

Ljudi koji žive uz obalu Hrvatske osuđeni su dobiti vrlo malo u zamjenu za nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje za proizvodnju nafte, jer nafta i plin će se prodavati na otvorenom tržištu ostavljajući iza sebe ružan i kontaminirani okoliš. Dovoljno je samo pogledati situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekpsploatacijom nafte i plina nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta, Manfredonia, Porto Marghera, mjesta koja bi mogla imati održivi turizam ili tercijarno gospodarstvo da nisu izabrali razvoj svojih naftnih i plinskih resursa i sada posjeduju okoliš nepopravljivo uništen. Ta mjesta sada se mora nositi sa galopirajućom stopom raka, visokom nezaposlenošću i siromaštvom, te nezdravm okruženjem.

S šireg stajališta, vađenje i spaljivanje fosilnih goriva jedan je od glavnih uzroka klimatskih promjena. Oko 400.000 ljudi okupilo se u New Yorku krajem rujna tražeći promjene. Naša Zemlja se zagrijava, prosječne temperature su u porastu, ledene kape se tope i razina mora se diže. Izbori koje činimo danas, utjecati će na našu djecu i na djecu naše djece.

Također, pozivamo hrvatske dužnosnike na uspostavu dijaloga s drugim zemljama koje dijele granice na Jadranu, da bi zajedno Italija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Albanija, mogli naći konstruktivnu odluku o trajnoj zabrani bušenja u akvatoriju unutar cijelog Jadranskog mora, da bi spasili njegove obale, njegov morski svijet i njegovu biološku raznolikost za buduće generacije.

Dakle, molimo vas, za dobrobit naroda Hrvatske i cijele planete, ne idite dalje s uništavanjem Jadrana za ono što će sigurno biti kratkoročna dobit i dugoročno ludost.

S poštovanjem,
Maria R. D'Orsogna, PhD

Department of Mathematics, Institute for Sustainability
18111 Nordhoff Avenue, California State University at Northridge
Los Angeles, CA 91330

Department of Biomathematics
UCLA
621 Charles E Young Drive
Los Angeles, CA 90095

Sjedinjene Amerićke Države